HOUSE ON FIRE 


Burning down the house!
 
Provodnici se zagrijevaju i temperatura raste zbog strujnog opterećenja ili lošeg kontakta. Topi se utičnica. Hoću reći - dolazi do termičke degradacije PVC izolacije. Oslobađa se korozivni gas iz izolacije. “Kako mi miriše čudno u sobu, ka neka paljevina, nešto tako”. Nakon toga slijedi pojava inicijalnog površinskog ili unutrašnjeg varničenja. Formira se ugljenisana putanja na površinskom i unutrašnjem dijelu izolacije. Pojavljuje se električni luk i to izgleda magično lijepo ali onda se stvara plamen.
 
Gori vatra.
 
I sve je to ok, zamislila sam sliku. I sad bi trebalo da zamislim da je to moja kuća ili moj stan ili moja soba. Recimo, da sam zaspala u fotelji u dnevnoj sobi gledajući film neđeljom uveče ili još realnije - bilo je neko otvaranje izložbe pa smo nastavili dalje u neki bar, pa u klub da plešemo i sad sam komirana zaspala isto na kauču u tom mom domu. I zbog toga što spavam ko top ne reagujem na vrijeme da spriječim plamen koji je izbio u nekom uglu sobe i sad se širi kroz tu neku prostoriju moga doma. Budi me oštar miris dima, i kašljem jer mi vatra krade kiseonik iz sobe. I sad bih ja trebala unezvijereno da jurim kroz tu sobu, stan, kuću. Umjesto da zovnem vatrogasce, ja to zaboravljam. Vjerovatno jer sam mamurna ili se ne mogu u toj jurnjavi sjetit broja, moguće je. Tako da ja sama prvo pokušavam da zaustavim vatru. Sad kad treba da smislim razlog što nemam alarm za požar u kući, ništa mi ne pada na pamet osim da živim u Crnoj Gori, opet. Gori u Crnoj Gori.
 
Ne, ipak nisam tamo.
 
Da se vratim slici... sad je već vrelo, zadihana sam i raščupana, uska bijela trikmajca mi se pripila skroz uz oznojene grudi. Vidim da će sve da ode đavolu, ali ne očajavam nego se vodim čojstvom i junaštvom i odlučujem da spasim ne što se spasiti može, nego što se spasiti mora.
 
Ali ne ide.
 
Ne mogu da zamislim taj prostor koji gori. Koja mi to kuća gori? Posljednih godina je mjesto mog bivališta toliko neizvjesno da sve moje potrepštine i predmeti lične svojine mogu da stanu u jedan kofer. Jedan ruksak i jedan veliki kofer, ustvari. I sad sam trenutno u prelazećem periodu, u potrazi za novom kutijom koja će da ima moj miris i moje navike. A do tada:
 
“I’ve always depended on the kindness of strangers”.
 
Sjedim u sobi, kao da je moja i gledam u taj kofer. Tražim šta bih spasila od propasti, bar pet stvari koje fizički trebam. U crvenom neseseru u kojem drzim ljekove za ne daj bože, čuvam bijeli kamen. Taj bijeli kamen, najbjelji je što se može zamisliti. Carrara mermer. Dobila sam ga na vrhu Crvene planine od Njemačkog istraživača vremenskih pojava. Stajali smo na ivici provalije, mislili zajedno i jeli sendviče. Rekao mi je da ima dva jednaka kamena i da je jedan moj a da drugi njemu ostaje. Iako odvojeni jedan od drugog ova dva kamena mogu da prenose energiju jedan drugom i kad se komunikacija uspostavlja kamen blago levitira u vazduhu. Ne znam da li je zbog razrijeđenog vazduha na vrhu, ili su mi sendviči loše pali na stomak, ali nisam posumnjala u ovu pojavu.
 
I stvarno, prilažem fotografiju jako rijetke pojave levitirajućeg kamena i energetske komunikacije na daljinu.
 


Mada mermer je kalcijum karbonat. Ako se zagrije dovoljno, on c´ e izgubiti karbonat da bi se formirao kalcijum oksid (kreč), koje c´ e brzo pokupiti vodu iz atmosfere kako bi nastao kalcijum hidroksid koji će zauzvrat uzeti ugljen-dioksid iz atmosfere da ponovo formira kalcijum karbonat.
 
“Three hun-dred six-ty five de-grees
 
Burning down the house!”
 
Onda vidim da je tu i poslednji rad koji sam radila. Naravno da spašavam svoj rad! Još je u procesu i još se radujem potencijalu koji nosi u ovom trenutku. Moja prva potencijalna pop-up knjiga. Pop-up “Drug on City”, je knjiga- objekat inspirisana “Čardakom ni na nebu ni na zemlji”. Rad se sastoji još od makete grada između neba i zemlje i trashy bajke koja je ispričana iz perspektive princeze.
 
Aaah i bez bla bla o radu, biće to dobar rad.
 
I evo i premijerne reprodukcije.
 

O da, treći predmet, ali ne bih hijerarhijski postavila odnos između njih, je mašina koja osvjetljava plavo moju sobu. Mislim na sobu u kojoj se nalazim kad koristim tu mašinu. Ona sadrži milione instrukcija i mnogo njih se neprekidno ponavlja, nevjerovatno povlači instrukcije i podatke iz svoje memorije, izvršava instrukcije, pohranjuje rezultate i ponavlja ciklus. Sve to za mene i zbog mene. I uz to boji svjetlost plavo.
 
Sve do nailaska na instrukciju “stop”.
 
Od mene ona dobija informacije iz vanjskog svijeta i šalje rezultate natrag, opet meni. Upija crvenu svjetlost i reflektira plavu. A znamo da su naučnici dokazali da rad pod uticajem plave svjetlosti na organizam djeluje manje umarajuće. Štaviše, zdravo je. Plava svjetlost najefektivnije pomjera naš biološki ritam i to za cijela tri sata!
 
Spašena od propasti uz vizuelnu dokumentaciju.
 

Svako bi spasio svoga prijatelja iz vatre. Posebno ako je taj prijatelj bespomoćan i mali, ili ako je marljivi radnik koji ima svoje rituale koje postojano i uporno obavlja. Za divljenje i poštovanje! Nosim ga sa sobom kao simbol uzlazećeg Sunca proljeća koje pobjeđuje mrak i uskrsava kako bi donio novi impuls života i obnavljanja.
 
I on se ne buni.
 

Još jedna stvar iz kofera a ostalo nek plamti. Mislim se kratko šta da žrtvujem u plamenu: kutiju kafe ili pantelone sa univerzumom? Seper je plesati sa vasionom na nogama ali ipak...
 
Uz miris brazilske kafe, gledam kako moj kofer gori i mislim kako ću napraviti bolji i stariji kofer. Skoro kao onaj ludak Neron sa njegovom lirom dok je gledao Rim dok gori.
 
Samo da ne gori u Crnoj Gori.
 

*** KRAJ ***

Adrijana Gvozdenović

Adrijana Gvozdenović je rođena prije 27 godina u Crnoj Gori, gdje je stekla akademsko umjetničko obrazovanje. Provodi skoro pet godina na Cetinju, na Fakultetu Likovnih umjetnosti. Na studijima se bavi starim tehnikama grafike i bira jos stariji motiv- pejzaž. Nekada konkretan a kasnije smješten u tijesne sobe i na kraju transformisan kroz scenografski pristup instalaciji. U toku ovog perioda učestvovala je u projektima studenske saradnje u projektu “Orientations”, u saradnji FLU Cetinje i Visoke škole (ESAMM) Metz (Francuska) i u osmišljavnju i realizaciji projekta “Art Exchange Inspiration is a gift” u saradnji sa Akademijom Lijepih umjetnosti iz Beča a podržan od WUS Austrie.
Poslije studija izabrana je da boravi u umjetničkoj rezidenciji Austrijskog Ministarstva obrazovanja,umjetnosti i kulture u Beču (BM:UKK Vienna), gdje je imala izložbu sa Laurom Põld.U direktnom dodiru sa drugom kulturom i aktivnim učešćem u kulturnim dešavanjima, poljujaju se ubjeđenja, osmjele se ambicije. Poboljša se humor. Motiv pejzaža u novim radovima postaje postaje pitanje subjektivnog i univerzalnog, toliko ličnog da ne ostavlja nikog ravnodušnim.
Sledeće godine priprema prva samostalnu izložbu ‘Interior land(e)scape’ u Centru savremene umjetnosti u Podgorici, koja se bavi problemom prostora spolja i unutra koristeći cijeli galerijski prostor kao jedinstven rad.
Nakon ove izložbe izlagala je na Hercegnovskom zimskom salonu 2012. (‘Interakcije’), i dobija prvu nagradu salona. Izlagala je i na 54. Oktobarskom Salonu u Beogradu i selektovana je, ali ne i odabrana među devet umjetnika da predloži projekat za prestavljanje Crne Gore na Venecijanskom bijenalu.
Lično postaje političko, univerzalno postaje svakodnevno a repeticija i rukotvorina postaju način ali i koncept u novijim radovima.
Trenutno živi, ponekad radi i završava MA studije u Briselu (Belgija). Bavi se obzervacijom i uključuje manifestacije svakodnevnice u svoj umjetnički proces kroz ispitivanje tenzije između politike i poetike.

http://www.gadi.me


 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 Šta je 642 
ned 26. mart 2017.
 
 
 
 

MOST WANTED

Kristofer Hičens Mit Romni Britanija Josip Broz Tito Doktor Dum SFRJ Nenad Radujević Tijana T. Bratislav Pantelić Amerika Amfilohije Tijana Kojović Jugoslavija Dejvid Kameron Jelena Novaković 642 Kosovo Kejt Mos Irena Škorić Marina Marković Beba Kapičić Jelena Đurović Dimitrije Vojnov Ahmadinedžad Ivan Grubanov Stiv Džobs Irina Simić 30. februar Vuk Jeremić Maja Kojović Dejana Vučićević Mirko Ilić Aleksandar Maćašev Mats Staaub Maja Maljević Evropska unija Čiča Milena Vukmirović Srbija EU Ana Maria Rossi Aleksandar Đorđević Marija Pavlović Agitpop Stanislav Mirković Angela Merkel Đorđe Stojanović Bogomir Doringer Bibi Netanjahu Parobrod TKV Bret Iston Elis Barak Obama Apple
NATO

European Union

Doba Nevinosti